�Ladonja� alias �La�onja�, �Ladronja� tvrdi da je na svojim tek odr�anim predizborima za kandidata za gradona?elnika Rovinja dobila podr�ku �to telefonom, internetom i na bira?kim mjestima 4.640 gra?ana Rovinja (te za svog kandidata za gradona?elnika izabralo Raoula Privileggija sa 2.132 glasova, dok je protukandidat Ivo Uccio Mileti? dobio 2.046 glasova, ili samo 86 glasova manje, a ustanovljeno je da je bilo 462 neva�e?ih glasova). Zar je to mogu?e?! Ukoliko pristupimo brojkama zdravim razumom tra�e?i suvislu logiku koja bi mogla tako ne�to racionalno, objektivno podruprijeti onda na temelju navedenih rezultata trebali bi zaklju?iti da:
-�La�onje�, odnosno� �Ladronje� danas u�ivaju ve?u potporu me?u gra?anstvom Rovinja nego li je ikad u svojoj povijesti zabilje�io IDS u Rovinju, uzimaju?i u obzir i njegove najbolje polu?ene izborne rezultate 1993. godine kada je na gradskim izborima u�ivao podr�ku 4.507 bira?a (odnosno 60,76% glasa?a);
-da dva navedena kandidata �La�onje�, odnosno� �Ladronje� ponaosob u�ivaju podr�ku skoro onoliku koliku je dobio IDS u Rovinju na prethodnim gradskim izborima (2.868 glasova ili 58,79% glasa?a).
Zar je mogu?e tako ne�to povjerovati, naravno na razumnim, trezvenim, objektivnim osnovama? Te�ko, jako je te�ko povjerovati da �La�onje�, odnosno �Ladronje� danas ostvaruju bolje rezultate nego li je ikad ostvario IDS, pa i u vremenima op?e euforije kada je ostvarivao gotovo �plebiscitarnu� podr�ku. Kao �to smo ve? tvrdili na ovim stranicama povodom predizbora za kandidata za �upana �Ladronje�, pardon �La�onje� kada je ista (tvrdila da je na tim predizborima sudjelovalo 26.056 glasa?a, da je bilo ukupno va�e?ih glasova bira?a 20.623, dok je neva�e?ih bilo 5.433), po na�im logi?kim ?injenicama, ?etverostruko pove?ala podr�ku svojih bira?a (vidi bilje�ku: �Farsa Ladonje alias La�onje, Ladronje je kona?no gotova!�) i sada mo�emo gotovo sa sigurno�?u tvrditi da je u Rovinju njihova �farsa� kona?no gotova! I u Rovinju, na istim isprobanim osnovama, metodama, principima i na?inima,� �Ladonja� alias �La�onja�, �Ladronja� u?etverostru?iv�i podr�ku svojih bira?a samo je jo� jednom potvdila �tko je i �to je�, i time nam dala dodatne ?injenice kako bi ih i dalje oslovljavali kao �La�onje�, �Ladronje�. Naime, kao �to i sami tvrde u svojim slu�benim izjavama, �sveukupno je na sedam skupova koje je organizirala tijekom predizbora sudjelovalo 750 ljudi� (netko iz uvjerenja, netko iz interesa, netko pod ucjenom ili prijetnjom, a i navedena brojka je uveli?ana), a takvoj se podr�ci manje-vi�e� mogu� nadati i na predstoje?im lokalnim izborima. No, u svakom slu?aju biti ?e jako zanimljivo nakon odr�anih slu�benih izbora konfrontirati tvrdnje i podatke predizbora �Ladonje� alias �La�onje�, �Ladronje� i slu�bene podatke izbora. Vjerujemo da ?emo tada mo?i utvrditi sa stopostotnom sigurno�?u da smo bili u pravu odnosno da je �Ladonja� su�tinski �La�onja�, �Ladronja�.
U svojim posljednjim javnim nastupima Raoul Privileggio, Ivo Uccio Mileti? i njihov presvjetli gospodar Plinio Cuccurin izrekli su ve? bezbroj neistinitih, iskrivljenih, parcijalnih tvrdnji, a ovom prigodom� ?emo navesti samo neke od njih.
1. U Rovinju, kazao je Privileggio, �gra?ani nisu uklju?eni u dono�enje odluka, niti ih itko pita za mi�ljenje, ili zove na razgovore i tribine�. Sasvim je o?igledno da je Raoul prespavao sve tribine vezane uz dono�enje najbitnijih (Generalni urbanisti?ki plan i Prostorni plan) i manje bitnih (Detaljni i Urbanisti?ki planovi ure?enja) prostorno-planerskih i urbanisti?kih dokumenata, koji su od vitalnog zna?aja za razvoj grada Rovinja i svakog pojedinog naselja (usput upravo zahvaljuju?i tim dokumentima nije dozvoljena gradnja bazena na predjelu Valalta, gdje obitava njegov prijatelj Ivo Uccio Mileti?).
2. Kad smo ve? kod Uccia Mileti?a, isti se u svojim izjavama najvi�e pobrinuo kako bi naglasio �da se grad ne brine o poduzetnicima�, a �to zna?i da mu je najbitnije da svoje privatne poduzetni?ke probleme rije�i (pa se vjerojatno radi toga i upustio u politiku), a usput kao vrstan doktor osvrnuo se i na rovinjsku bolnicu, neistinito �naglasiv�i kako nitko nije pitao zdravstvene djelatnike kako oni vide budu?nost te zdravstvene ustanove�, i na gradnju sportske dvorane, spo?itnuv�i �da je jedini sastanak koji je odr�an s ljudima iz sporta bio organiziran ovoga ljeta kad je ve?ina bila na odmoru� (valjda je time htio re?i da je sportskim djelatnicima bitniji odmor od izgradnje sportske dvorane).
3. Plinio Cuccurin je javno izjavio da �dogovor IDS-a i SDP-a nije postignut jer je SDP tra�io da se pro?elnici izaberu javnim natje?ajem, a na takvo �to IDS nije htio pristati�. Jako zanimljivo. O?igledno da kandidat za �upana jo� ne zna da ve? odavno (vi�e od desetlje?a) postoji zakonska obaveza da se javnim natje?ajem izaberu pro?elnici te da je grad shodno tim zakonskim odredbama uvijek postupio.
4. Vezano uz gospodarsku zonu Gripole-Spine koja nakon niza godina i dalje nije u funkciji, Plinio Cuccurin tvrdi �da on nije kriv�, ve? �da parcele o kojima se pri?a bile su knji�ene na Jadranturist, a u vrijeme kada se radila pretvorba ?elni ljudi Jadranturista su bili ljudi koji danas vode gradski i �upanijski IDS�, te �da je Maistra u svom priop?enju izjavila da je uvijek bila za sporazumno rje�avanje problema�. Jako interesantno. Najprije tvrdi da on nije kriv za ni�ta, ali usporedo Maistra izjavljuje da je uvijek bila za sporazumno rje�avanje problema. Zna?i da ipak, kao �to tvrdi IDS, spor izme?u Maistre i Hrvatskog fonda za privatizaciju postoji. Zna?i da ipak Maistra u tom sporu mo�e utjecati na sporazumno ili ne-sporazumno rje�avanje spora. A svi mi znamo tko je i �to je Maistra. Na izravno pitanje da ka�e imena i prezimena ljudi koji su odgovorni za nerje�evanje tog problema, Cuccurin je odgovorio �kako misli da su Davorin Flego, nekada�nji rukovoditelj Jadranturista, predsjednik Skup�tine op?ine i sada�nji predsjednik Gradskog vije?a, te Valerio Drandi?, aktualni do�upan, koji je tako?er bio u� Jadranturistu, supruga Davorina Flega koja je vodila je imovinsko pravne poslove, te njen kunjado Ivan Begi?, koji vodi imovinsko pravne poslove u Gradu sada, a vodio ih je prije, taj problem mogli rije�iti�, te da �Rovinjom upravlja jedna porodica�. Takav odgovor, u kojem se nagla�ava rje�avanje javnih poslova u obiteljskom krugu (unutar obiteljskih veza) a koji asocira na modalitete i principe razmi�ljanja i djelovanja mafije samo potvr?uje kako razmi�lja i djeluje autor odgovora (jer sve mjeri svojim metrom i o?ekuje da i svi drugi postupe na isti njegov na?in!).
?injenice po pitanju gospodarske zone Gripole-Spine su vrlo jasne. Problem gospodarske zone je dio problema o takozvanom �spornom turisti?kom zemlji�tu� koji je nastao tijekom i nakon preuzimanja Jadran-turista i Jadran trgovine od strane Tvornice duhana Rovinj. Valja se prisjetiti da pri preuzimanju tih tvrtki vrsni pravnik Plinio Cuccurin je odmah upisan kao prokurist istih, te je upravo u tom svojstvu kumovao da se tvrtka (Jadran-turist Rovinj d.d.) i tvrtka-k?er (Jadran trgovina d.o.o.), obje u vlasni�tvu onda�nje Tvornice duhana Rovinj, a danas Adris grupe, tu�e i protutu�e pri Trgova?kom sudu u Rijeci za nekretnine koje nisu nikada bile u vlasni�tvu ni jedne ni druge, s ciljem da se stekne� vlasni�tvo nad 200 ha turisti�kog zemlji�ta vrijednim vi�e od milijardu kuna a da se za to ne plati niti jedna kuna. Trgova?ki sud u Rijeci je u rekordnom roku od 28 dana donio presudu (br. P-473/2001-12 od 22.03.2001. godine) kojom se �besplatno� dozvolila uknji�ba nad 200 ha atraktivnog zemlji�ta (u koje spada i oko 70 tisu?a kvadratnih metara zemlji�ta kao dio tehnolo�ke cjeline takozvanog turisti?kog zemlji�ta u gospodarskoj zoni Gripole-Spine!) Jadran-turistu Rovinj d.d. (odnosno TDR-u - dana�njoj Adris grupi) a nau�trb dr�ave, �upanije i grada te stoga svih gra?ana grada Rovinja. Dana 12.06.2001. godine Hrvatski fond za privatizaciju podnio je tu�bu protiv Jadran trgovine d.o.o. i Jadran-turista Rovinj d.d. radi utvr?ivanja prava vlasni�tva i od tada taj spor traje i traje i traje pri Op?inskom sudu u Rovinju (grad Rovinj je zatra�io i uspio dobiti status umje�a?a te se aktivno uklju?io u parnicu). Osim tog postupka, na prijedlog Grada Rovinja od 15.06.2001. godine, Dr�avno odvjetni�tvo Republike Hrvatske podiglo je protiv predmetne presude zahtjev za za�titu zakonitosti dana 18.06.2001. godine (broj: G-DO-607/01) radi za�tite vrijednih prirodnih resursa koji su na uporabi svih gra?ana kako bi se sprije?ilo otu?ivanje te imovine na nezakonit na?in, i Presudom Vrhovnog suda RH od 3. prosinca 2002. godine (broj: Gzz-359/01-2) prihva?en je zahtjev za za�titu zakonitosti zbog bitnih povreda odredbi parni?nog postupka, to jest zbog nenadle�nosti suda za postupanje, te je Vrhovni sud ukinuo presudu Trgova?kog suda u Rijeci i vratio predmet� na ponovno su?enje Op?inskom sudu u Rovinju. Navedena dva predmeta objedinjena su u postupku pri Op?inskom sudu u Rovinju i od tada jo� nisu okon?ana (predsjednik Op?inskog suda u Rovinju, gosp. Roberto Uggeri, je i sudac u predmetnom sporu). Stoga ne radi se o nesposobnosti gradskih vlasti, naprotiv gradska vlast je efikasno sprje?ila otu?ivanje 200 ha atraktivnog turisti?kog zemlji�ta u re�iji upravo vrsnog pravnika Plinia Cuccurina.
5. Plinio Cuccurin je javno izjavio �kako se tijekom osam godina s prora?unom te�kim gotovo milijardu kuna u Rovinju nije izgradio ni jedan kapitalni objekt�. Svi mi znamo da je jako te�ko bilo sresti Cuccurina u gradu u posljednjih 16 godina (?esto se vi?a zadnjih mjeseci povodom svoje kandidature), ali zanijekati iliti ignorirati ?injenice, odnosno realnost da je IDS u 16 godina upravljanja gradom, u 4 mandata realizirao 4 ogromna kapitalna objekta (deponiju prema europskim standardima, kolektor du� ju�ne luke, kroz grad i du� sjeverne luke, pro�irenje gradskog groblja, kompletno ure?enje Carere), izostaviv�i bezbroj drugih manjih ali zahtjevnih zahvata u prostoru (ure?enje Cuvi, Monte, predjela �eljezni?ke stanice, gradske tr�nice, rotonde na ulazima u grad, parkinga, izgradnja sustava kanalizacije, oborinske odvodnje, vodoopskrbe, asfaltiranje u vi�e naselja, ure?enje zgrade Kina, Gandusia, Doma kulture, svih vrti?a, �kola, sportskih dvorana, obnavljanje fasada, sanacija stare deponije, ure?enje i ?i�?enje naselja i javnih povr�ina, novoformiranje i odr�avanje zelenih povr�ina, itd., trebalo bi vi�e desetaka stranica za� taksativno nabrajanje� svega �to se u?inilo i nema naselja u Rovinju ?ije komunalno infrastrukturalno ure?enje i dru�tveni standard nije pobolj�an u zadnjih 16 godina) ravno je �izofrenom neprihva?anju stvarnosti, realnosti.